Svjetske se površine pod šumama svake godine smanjuju te je u zadnjih 15 godina nestalo šuma površine jedne Njemačke! Šume se krče iz raznoraznih razloga: da bi se povećale poljoprivredne površine, u svrhu gradnje prometnica, naftovoda, elektrovoda. Prijetnja novijeg datuma je mogućnost proizvodnje različitih  žitarica, ne za prehranu, nego za daljnju preradu, za biogorivo. Šume stradavaju i u sve češćim požarima katastrofalnih razmjera (Rusija ove godine!) koji su, opet, posljedica promjene klime. A jedan  od uzroka klimatskih promjena baš su velike nekontrolirane sječe šuma kao prirodnih regulatora stanja!
Vrtimo se u krug! Najviše negativnh utjecaja na naš planet ostavlja način na koji se proizvodi energija.
Globalno zagrijavanje, procjenjuju znanstvenici, nastalo kao posljedica izgaranja fosilnih goriva za  proizvodnju energije i prijevoz, moglo bi podići prosječne temperature zraka za 6ºC do kraja ovog  stoljeća, što će za posljedicu imati poplave, glad i silovita olujna nevremena. Prema izvještaju WWF-a, upravo korištenje fosilnih goriva te ispuštanje štetnih plinova u atmosferu čini 48% ljudskog negativnog djelovanja na planet Zemlju. Sažimajući sve sastavnice suživota čovjeka i šume, i logotip Međunarodne godine šuma osmišljen je kako bi se naglasila njihova neraskidiva poveznica. Simbolički elementi u dizajnu oslikavaju neke od višestrukih vrijednosti šuma poput očuvanja stabilnosti klime te pružanja skloništa za ljude, izvora biološke  raznolikosti, hrane, lijekova i pitke vode. Uz vizualni identitet loga,  geslo Međunarodne godine šuma „Šume za ljude“ još jednom dodatno naglašava poruku o vitalnoj važnosti šuma za opstanak i dobrobit svih 7 milijardi ljudi na planeti. Kako bi se dostojno obilježila Međunarodna  godina šuma, mnoge države diljem svijeta organizirat će prigodna događanja, među njima i Hrvatska.

Biokovo